Ventilacija
Proces ventilacije u zgradama izmjenjivanje je unutarnjeg onečišćenog zraka s vanjskim svježim zrakom. To osiguravaju klima komore i uređaji za ventilaciju smješteni u strojarnici objekta. Kanali, odnosno kanalski razvodi osiguravaju distribuciju zraka do pojedinih prostora.
Mit o skupoj ventilaciji
Problem je općenito kod ventilacije zgrada to što se smatra da je ona velik trošak – i kod investiranja u zgradu i kod funkcioniranja zgrade. Mi u Menergi znamo da to ne mora biti tako. Pravilnim planiranjem zgrade i odgovarajućim klimatizacijsko-ventilacijskim moguće je ostvariti optimalan stupanj komfora uz usporedive operativne troškove investicije.
Zašto zgrade treba ventilirati?
Prosječan čovjek zapadnog svijeta:
- provede oko 90 % svojeg vremena unutar zgrada,
- „udahne“ više od 12.000 litara zraka na dan.
Prema rezultatima istraživanja u prosječnom prostoru u zapadnim državama unutarnji zrak zagađen je 5x više od vanjskog zraka.

U najveće unutarnje onečišćivače zraka spadaju:
- Biološko onečišćenje: plijesan, bakterije, prašina i grinje, mikroorganizmi, ljudska „prhut“, životinjska prhut u privatnim kućama…
- Onečišćenje na bazi sagorijevanja: ugljikov monoksid, dušikov dioksid, ugljikov dioksid, pasivno pušenje…
- Hlapljivi organski spojevi: plinovi boja i lakova, pesticidi, kemikalije iz kemijskih čistionica odjeće…
Razmislite o tome koliko vremena provodite u nepravilno ventiliranim prostorima i koliko ste puta u kontaktu s prethodno navedenim čimbenicima zagađenog zraka? Zrak znatno utječe na ugodnost boravka i udobnost. Znatno utječe na:
- ugoda za čovjeka u prostoru,
- udobnost stanovanja u zgradi,
- ljudsku produktivnost,
- ljudsko zdravlje.
Kako loš zrak utječe na zdravlje i osjećanje?
Loš, zagušljiv zrak ljudima uzrokuje sve više zdravstvenih problema. Zbog tog zagušljivog, odnosno zagađenog zraka u neprozračenim prostorima često se pojavljuju mnogobrojni problemi koji pogoršavaju zdravlje te kratkoročno i dugoročno napadaju čovjekovu otpornost.
U njih spadaju:
- glavobolja i kronična glavobolja,
- problemi s koncentracijom zbog čega opada produktivnost na radnom mjestu,
- iritacija oka, nosa, grla i pluća,
- astma i alergije,
- suhoća očiju,
- iznenadni umor,
- svrbež,
- infekcije dišnog sustava.

Pogrešno rješavanje problema ventilacije – nekontrolirano otvaranje prozora
Naravno, klasično je rješenje otvaranje prozora – tzv. prirodna ventilacija. Na taj način redovito se prozračuju sve prostorije kako bi se loš zrak zamijenio svježim.
No tu je “kvaka”: Da bismo spriječili izlazak topline zimi i hladnoće ljeti, izoliramo zgrade i osiguravamo njihovu kvalitetnu zračnu nepropusnost. Zatim, da bismo prostor prozračili, otvaramo prozore i svu energiju koju smo sačuvali na osnovi dobre izolacije i nepropusnosti zraka jednostavno „bacimo“ kroz prozor…
Otvaranjem prozora narušavamo energetsku ravnotežu u zgradi i povećavamo troškove rada jer je svjež zrak potrebno ponovo zagrijati zimi / ohladiti ljeti.
Moderna rješenja ventilacije – visok stupanj rekuperacije/regeneracije
Jedino je pravo rješenje da se u zgradama s dobrom izolacijom i izvrsnom zračnom nepropusnošću pobrinemo i za ventilaciju prostora uz pomoć klimatizacijsko-ventilacijskih uređaja koji štede energiju – tzv. prisilnom ventilacijom.
U zgradama treba osigurati ventilaciju s visokim stupnjem rekuperacije, odnosno regeneracije koje će pridonijeti tome da se otpadna energija ustajalog zraka prenese na svjež zrak. Time eliminiramo potrebu za otvaranjem prozora, čuvamo energetsku ravnotežu i znatno štedimo na troškovima funkcioniranja zgrade.
Kupnja klimatizacijsko-ventilacijskih uređaja
Prilikom odabira klimatizacijsko-ventilacijskih uređaja potrebno je paziti na visok stupanj povrata energije i malu potrebu za priključnom snagom. To su dva glavna čimbenika na koja je potrebno paziti još u fazi investicije u energetski sustav zgrade – dakle onda kad se zgrada tek planira. Ti će čimbenici dugoročno sigurno najbolje smanjiti troškove rada zgrade. Svakako je istina da je najisplativija investicija u uređaj ona koja:
- štedi energiju,
- smanjuje mjesečni račun za energiju i funkcioniranje,
- smanjuje potrebnu priključnu snagu,
- smanjuje ukupnu investiciju u energetski sustav zgrade.
Povratak investicije u visokoučinkovite klimatizacijsko-ventilacijske uređaje jest između dvije i tri godine. No, kvalitetne klima komore mogu se upotrebljavati više od dvadeset godina. To znači da ćete nakon otplate investicije uštedjeti energiju za idućih 18 – 20 godina. Najbolji alternativni izvor energije ostaje: ušteda energije!
Sindrom bolesne zgrade
U zgradama u kojima nije osigurana odgovarajuća količina svježeg zraka u prostorima često dolazi do tzv. sindroma bolesne zgrade („sick building sindrome“). Ljudima koji rade i žive u takvim zgradama počinju se pojavljivati različiti simptomi bolesti: glavobolja, vrtoglavica, otežano disanje, osjećaj gušenja, iritacija gornjih dišnih putova, pospanost, pečenje očiju, manja motivacija za rad. Više o sindromu bolesne zgrade: ovdje.
Pravilnik o ventilaciji i klimatizaciji zgrada
U Sloveniji je na snazi Pravilnik o ventilaciji i klimatizaciji zgrada koji detaljno definira zahtijevanu kvalitetu zraka u prostorima i temperaturu unutarnjeg okruženja. Osim osnovnog zahtjeva da zrak u prostoru treba biti svjež, ugodan, bez mirisa i ne smije ugrožavati zdravlje, definira i potrebni dovod vanjskog zraka po osobi te volumnu izmjenu.