Povijest klimatizacije

Klimatizacija nekada i danas

Ljudi su tisućljećima teško podnosili vrućine. Dok su se špiljski čovjek i prve civilizacije okretale prirodnim metodama, danas koristimo tehnologiju i električnu energiju. Čovjek se već od prvih uređaja za hlađenje, koje su radile na parni pogon pa sve do današnjih s visokim energetskim učinkom, trudio da stvori što jednostavniji način obrane od vrućine u ljetnim mjesecima.

Postojali su i drugi načini kako je čovjek kroz stoljeća pokušao nadmudriti vrijeme prije, nego što je početkom 20. stoljeća izumljen klima uređaj. U 3. stoljeću je na primjer tijekom ljeta rimski car Elagabalus poslao tisuću robova u planine da mu donesu snijeg za njegove vrtove.

 

Povijest

Ljudi su stoljećima živjeli bez uređaja za hlađenje. Unatoč tome da nije postojalo ništa slično današnjim klima uređajima, spretno su se koristili trikovima kako bi se rashladili. Nekada to nije bio luksuz, nego borba za preživljavanje. Unatoč tome da vremenski okvir nije poznat, postoje dokazi o uporabi klimatizacije koji sežu tisućljećima unatrag.

Pračovjek: Jedna od prvih metoda koju su ljudi koristili kako bi se obranili od vrućina je život pod zemljom ili u špilji.

Stari Egipat: Pojedini podaci pokazuju da su stari Egipćani razumjeli snagu isparavanja u svrhu hlađenja. Bili su prvi koji su koristili jednostavan oblik klimatizacije time da su stavljali vlažne krpe na vrata s namjerom da isparavanjem stvore učinak hlađenja. Kada je vjetar puhao kroz takve zavjese, stvorio se svježi vjetrić.

Stara Kina: Zračno hlađenje seže u vrijeme Ding Huana koji je izumio okretljiv ventilator na ručni pogon koji je stvarao ugodan vjetrić.

Antički Rim: U imperiju antičkoga Rima bili su nadasve dosjetljivi te su im njihovi izumi olakšali život. Između ostaloga se radi o akvaduktu koji su koristili za prijenos vode u različite dijelove grada. Postoje dokazi da su se akvadukti nalazili unutar zidova bogatih rimskih kuća s namjerom kruženja vode i time hlađenja zraka.

 

zgodovina klimatizacije - akvedukt

 

1758: Benjamin Franklin i njegov prijatelj John Hadley, profesor na sveučilištu u Cambridgeu, predstavili su učinak hlađenja s isparavanjem. Navode da isparavanje promjenjivih tekućina, kao što je na primjer alkohol, na površini vode može rashladiti objekt do zamrzavanja.

1820: Engleski izumitelj Michael Faraday uspješno je proveo sličan eksperiment primjenom amonijaka koji je kao tekućina koja isparava upotrijebljen i u prvom modernom klima uređaju.

1851: Dr. Gorrie patentirao je svoj izum rashlađivanja ledom koji su u ono vrijeme koristili uglavnom u bolnicama. Radilo se o revolucionarnoj metodi i stvaranju zdravije sredine za liječenje žute groznice i drugih bolesti.

 

Moderno doba

Dolazak klima uređaja značilo je početak umjetnog vremena kojega je stvorio čovjek s hlađenjem zraka i nadziranjem vlage. Robert Heinlein, američki pisac znanstveno-fantastičkih radova, na zanimljiv je način opisao razliku između klime (podneblja) i vremena. Rekao je da je »klima ono, što očekujemo, a vrijeme ono što dobijemo«. Uz to koristimo klima uređaj te je ono što dobijemo sličnije onome što očekujemo.

Prvi klima uređaj je 1902. godine predstavio otac klimatizacije, izumitelj Willis Carrier, kao rješenje za vlažni zrak koji je u tiskari gužvao novinske stranice. Pri tome je uspješno koristio rashladne zavojnice kako bi hladio zrak i spuštao vlagu. Uređaj je puhao zrak kroz hladne zavojnice i time održavao temperaturu i vlažnost zraka.

 

zgodovina klimatizacije - hladilnik

 

Prvi klima uređaj ugrađen je 1914. godine, ali je bio preveliki, s previsokom razinom buke i pun kemikalija, zato se pravi klima uređaj počeo masovno koristiti tek nekoliko desetljeća kasnije.

Napredak u tehnologiji je tridesetih godina prošlog stoljeća donio napredniji klima uređaj, ali je za veći krug ljudi bio cjenovno nedostižan. Šira javnost se tako prvi put susrela s klima uređajem u kino dvoranama koje su tridesetih godina prošlog stoljeća počele koristiti tehnologiju klima uređaja u svojim dvoranama. To je bila jedna od rijetkih stvari koja je proizašla u vrijeme velike depresije i kino dvorane su bile jedan od rijetkih prostora gdje je masa ljudi mogla uživati u hladnom umjetnom zraku.

 

zgodovina klimatizacije - okenska klima

 

Na početku, kao kod svih novih uređaja, klima uređaj smatrao se luksuznim proizvodom, posebno za škrte vlasnike poduzeća koji su smatrali da je udobnost za radnika u suprotnosti sa njihovim napornim radom da bi platili tako visoku cijenu za uređaj. Četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća industrija klima uređaja svoje je proizvode prikazivala u drugačijem svjetlu. Vlasnici poduzeća koji su za svoje radnike kupnjom klima uređaja stvorili ugodnu klimu, imali su veću produktivnost od onih koji to nisu učinili. To su i dokazali istraživanjem Air-Conditioning America koja je pokazalo je daktilografkinja, koju su premjestili iz običnog ureda u rashlađeni ured, povećala svoju produktivnost za čak 24%.

Do 1957. godine je mišljenje da klima uređaj uzrokuje lijenost kod radnika opovrgnuto. Istraživanja su pokazala da je tada gotovo 90% poduzeća navodilo da je klimatizacija važan čimbenik učinkovitosti u uredima. Pedesetih godina prošlog stoljeća se primjena klima uređaja povećala do te mjere da je potražnja od čak milijun zahtjeva snažno nadmašila domaću proizvodnju. Zahvaljujući rotacijskom kompresoru, u to su vrijeme počeli izrađivati tiše klima uređaje koji su imali isti učinak ali su bile učinkovitiji.

 

Zgodovina klimatizacije

 

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća centralni klima uređaj bio je dio većeg djela poslovnih zgrada u većim gradovima. Devedesetih godina prošlog stoljeća se potrošnja energije potrebne za rad klima uređaja udvostručila naspram prošlom desetljeću te su zbog suvremenih propisa o zaštiti okoliša počeli izrađivati energetsko učinkovitije jedinice.

 

Danas

U današnje vrijeme se zgrade prisilno prozračuju i pri tome iskorištavaju otpadnu toplinu. Tako zrak iz prostora koji putuje kroz prijenosnik topline – rekuperator daje svoju toplinu i prelazi u okoliš. Svježi zrak iz okoliša pri prijelazu kroz izmjenjivač preuzima toplinu prostornog zraka te se grije.

Protitočni rekuperator - shema delovanja

Klima/ventilacijski uređaji zbog toga su danas vrlo energetsko štedljivi s visokim temperaturnim učincima te su dio opreme većeg dijela domova i zgrada. Njihov broj iz godine u godinu raste jer si nitko više ne može zamisliti vlažan zrak i visoku temperaturu u prostoru, zato je svježi vjetrić iz klima uređaja neophodan.

 

 


Viri slik:

Lambert – Getty images

Ephemera phile – Tumblr

Pinterest

 

Zadnji članki