Ventilacija prostora s rekuperacijom – kakva je cijena i što je određuje

Izraz rekuperacija je udomaćena riječ koja nam govori kakav je način povrata topline u sustavima prisilne ventilacije u ventilacijskim i klima uređajima.

U ventilacijski i klima uređaj je ugrađen rekuperator – prijenosnik topline – koji prenosi i time vraća toplinu iz otpadnog odnosno odlaznog zraka svježem zraku koji se dovodi u prostor. Zimi održava toplinu u zgradi, a ljeti hladi. Pri tome je važno s kakvim učinkom odnosno iskorištenjem rekuperator prenosi toplinu jer od toga ovisi koliko topline odnosno energije će uštedjeti tijekom hlađenja (također stupanj rekuperacije).

 

Kakve su odlike savršenog rekuperatora 

Rekuperator je prvorazredan kada:

• ima prijenosnik topline veliku površinu i s time dobar učinak prijenosa topline,
• je otpor protoka zraka kroz rekuperator mali,
• je potrošnja električne energije za svladavanje otpora protoka zraka kroz rekuperator mala,
• je površina prijenosnika glatka te se nečistoće ne mogu uhvatiti,
• ima mogućnost čišćenja,
• je njegov rad nečujan.

Na osnovu tih podataka dolazi na tržištu do velikih razlika i špekulacija s različitim metodama mjerenja i posljedično do nelojalne konkurencije. Uređaji se međusobno mogu uspoređivati samo ako su ti podaci izmjereni na isti način, dakle istom metodom, u suprotnom je usporedba podataka beznačajna.

 

Metode mjerenja

Jedan od priznatih načina je mjerenje po europskim standardima EN308. Ovom metodom se utvrđuje koliko se vanjski zrak zagrijao kada je prošao kroz rekuperator.

Po metodi Passivhaus Instituta je učinak prijenosa topline odnosno iskorištenje rekuperatora niži jer se po ovoj metodi utvrđuje za koliko se unutarnji potrošeni zrak ohlađuje kada iz unutrašnjosti prelazi kroz rekuperator.

Usporedba uređaja

Usporedili smo dva uređaja koji imaju učinak prijenosa topline rekuperatora izmjeren po istoj metodi.

Menerga Adconair (uređaj A) ima učinak 85%, a usporedivi uređaj (uređaj B) ima učinak 65%. Uređaji su različitog cjenovnog razreda, uređaj A je zbog boljeg iskorištenja rekuperatora i štedljivijih ventilatora skuplji.

 

Budući da želimo pokazati samo glavne postavke – potrošnju toplinske energije za dogrijavanje zraka na sobnu temperaturu – račun smo pojednostavili.

Usporedili smo cijenu potrošene toplinske energije u razdoblju od 20 godina kod jednakih uvjeta rada. U obzir smo uzeli također i početnu investiciju kupnje uređaja.

Podaci o uvjetima rada:

količina dolaznog/odlaznog zraka	10.000 m3/h
prosječna vanjska temperatura zraka	+1 °C
prosječna unutarnja temperatura zraka	+22 °C
broj sati prozračivanja godišnje u zimskom načinu rada	2100 sati/godišnje
cijena energije grijanja	0,05 EUR/kWh
cijena električne energije	0,12 EUR/kWh

 

Podaci o uređajima:

	Uređaj A (Menerga Adconair)	Uređaj B (usporedivi uređaj)
iskorištenje rekuperatora	85%	65%
potrebna radna snaga elektro motora	6,2 kW	6,6 kW
cijena uređaja	46.680 €	40.000 €

Na temelju iznad navedenih podataka napravili smo izračun potrošnje toplinske energije za dogrijavanje zraka po rekuperaciji na sobnu temperaturu i potrošnju električne energije za rad elektromotora ventilatora za razdoblje od 20 godina. Rezultati su prikazani u donjem grafu.

 

Ispod crte…

Iz rezultata koji su prikazani u grafu vidljivo je da je isplativije investirati u bolji i štedljiviji ventilacijski odnosno klima uređaj.

Unatoč tome da je štedljiviji uređaj na početku skuplji od uobičajenog, manje štedljivog uređaja, tijekom godina se veći početni trošak brzo vrati. Zbog boljeg učinka prijenosa topline u rekuperatoru potrebna je naime manja toplinska energija za dogrijavanje zraka na sobnu temperaturu, također je manja potrošnja električne energije za transport zraka kroz rekuperator s manjim otporom protoka zraka.

U prikazanom slučaju su se veći troškovi početne investicije u uređaj Adconair, zbog njegove energetske učinkovitosti te posljedično nižih troškova rada, izjednačili s jeftinijim usporedivim uređajem već nakon četiri godine.