Sindrom bolesne zgrade

Dosta vremena provodimo unutar zgrada, zato je kvaliteta unutarnjeg prostora vrlo važna i ima veliki utjecaj na zdravlje i raspoloženje ljudi.

Važno je da u unutarnjim prostorijama zgrada osiguravamo ugodne uvjete:

• primjerenom toplinom
• kvalitetom unutarnjeg zraka
• dovoljnom količinom prirodnog svjetla
• zvučnom izolacijom.

Loše planirana gradnja često se negativno odražava na zdravlje i raspoloženje ljudi. To može pogoršati različite alergije, kronične bolesti te bolesti dišnih puteva i tada možemo reći da se radi o:

 

Sindromu bolesne zgrade

 

Pojam sindrom bolesne zgrade (engl.: SBS – sick building syndrome) označava grupu simptoma, koji se javljaju kod svakodnevne izloženosti osobe određenoj prostoriji ili području u zgradi. Uzrok simptoma nije poznat, a problemi se smanjuju ili potpuno nestaju ubrzo nakon što osoba napusti zgradu ili prostoriju.

 

 

Simptomi se javljaju pojedinačno ili u kombinaciji s više simptoma istovremeno, a osobe to često osjećaju kao nelagodu, na primjer:

Takvo stanje smanjuje radnu učinkovitost i predstavlja kronični stres, koji dugoročno oslabljuje djelovanje imunološkog sustava. U početnoj fazi se obično radi o problemima koji krajem tjedna nestanu, a s vremenom može ova smetnja postati trajna. S tim problemima se često susreću osobe koje rade u uredima, a problemi se javljaju i u ostalim zgradama, kao što su škole, vrtići, bolnice, domovi za starije osobe.

 

Sindrom bolesne zgrade sve je prisutniji kao posljedica loše gradnje

U posljednje vrijeme dolazi do češćeg pojava SBS-a kao posljedica gradnje, gdje temperaturu i vlažnost zraka reguliraju isključivo klima uređaji i gdje se otvaranje prozora zbog manje potrošnje energije i operativnih troškova ne preporučuje. U zgradama, gdje je prisutno prirodno prozračivanje, susreću se s manjim postotkom osoba sa simptomima, karakterističnim za sindrom bolesne zgrade.

 

 

Pri gradnji je zbog toga važan cjeloviti pristup održive gradnje, potrošnje energije i kvalitete unutarnje sredine jer već od projekta ovisi hoće li zgrada biti kvalitetna i ugodna za boravak.

Glavni čimbenici koji doprinose pojavi sindroma bolesne zgrade zbog pogrešnog koncepta zgrade:

• toplinsko nepovoljni uvjeti koji se odražavaju u previsokoj ili preniskoj relativnoj vlažnosti zraka i u previsokoj ili preniskoj temperaturi zraka;
• prekomjerna razina bukezbog nedovoljne zvučne izolacije zgrade, zvučne izolacije pojedinih konstrukcijskih sklopova i neodgovarajuće zvučne akustike u prostoru, pojave i širenja vibracija zbog instalacija i druge opreme;
• nedovoljna osvijetljenostprirodnim svjetlom;
• pojava gljiva i plijesnina unutarnjim površinama u prostoru, što je posljedica nepravilne izvedbe ovojnice zgrade;
• neprikladna kvaliteta zrakazbog unutarnjih izvora onečišćivača zraka i neodgovarajuće planiranog i loše održavanog sustava prozračivanja.

 

 

Sustavi prozračivanja moraju biti pomno planirani i izvedeni. U urede može ući zrak iz kuhinje ili sobe za pušaće, zato se zaposleni u zgradama s loše projektiranim sustavima prozračivanja obično loše osjećaju. Osim dobrog plana i pravilne gradnje ključno je i održavanje uređaja za prozračivanje. Filtri mogu brzo postati uzgajališta plijesni, bakterija i virusa, koji se šire po sustavima za prozračivanje i ulaze u radni prostor. Zaposleni u takvim zgradama zbog toga mogu oboljeti ili se loše osjećati.

 

Učinkovitost povećava:

Učinkovitost smanjuje:

 

Ekonomske posljedice

Ekonomske posljedice zbog sindroma bolesne zgrade možemo povezivati s povećanom odnosno smanjenom produktivnošću ljudi zbog sredine u kojoj rade. Strane studije pokazuju da je u takvim zgradama pogođena četvrtina zaposlenih. Budući da nisu niti zdravi niti bolesni, posao obavljaju loše jer su umorni, razdražljivi, pospani i neraspoloženi. To možemo povezivati s povećanom ali kratkotrajnom odsutnošću s posla. Troškovi rada mogu tako biti zbog česte odsutnosti na dugi rok veći od troškova koje bismo namijenili osiguravanju zdrave sredine.