Pasivna kuća – da ili ne? Prednosti i nedostaci pasivne gradnje

Što je pasivna gradnja?

Rezultat kvalitetne pasivne gradnje je dosljedno izvedena niskoenergetska  zgrada. Cilj pasivne gradnje je osigurati visoki stupanj udobnosti boravka uz minimalnu potrošnju energije.

Karakteristike niskoenergetske zgrade:

  • visoka energetska učinkovitost,
  • niska toplinska prolaznost ovojnice s posljedično višim kontaktnim temperaturama vanjskih građevinskih elemenata,
  • kontinuirana klima u prostorijama,
  • manja potrošnja energije,
  • niži temperaturni režim za grijanje,
  • odlična zrakonepropusnost,
  • prozračivanje sustavima za učinkovito rekuperaciju odnosno regeneraciju topline.

 

Tipovi pasivne gradnje

Niti jedna pasivna zgrada nije jednaka drugoj pasivnoj zgradi. Sa stajališta načina gradnje investitor sa svojim željama može utjecati jedino na način gradnje. Radi se uglavnom o izboru tipskog ili unikatnog rješenja.

Različiti tipovi pasivne gradnje:

  • drvena skeletna i montažna gradnja,
  • sustav gradnje oplatnim blokovima,
  • gradnja opekom, gdje se umjesto žbuke koristi posebno ljepilo,
  • primjena konstrukcijskog sustava porobetona/plinobetona,
  • klasična gradnja s modularnom opekom.

 

Prednosti i nedostaci

Svaki od iznad navedenih sustava gradnje ima svoje prednosti i nedostatke, a u osnovi su zajednički nazivnici sljedeći:

Prednosti Nedostake
Prihvatljivo za okoliš → niski otisak CO2 Veća početna investicija
Niski troškovi grijanja→ obnovljivi izvori Nekoliko manje kvadrature
Kontuiniriano prozračivanje → uvjek svježi zrak u prostoru Pojava temperaturnih oscilacija ljeti → zbog optimiziranja potrošnje energije
Nema toplinskih mostova → sprječavanje nastanka plijesni /
Promišljeno planiranje → kvalitetna gradnja /
Napredna gradnja → zgrada pripremljena na budućnost /
Ne traži kasnijih investicija→ drži konstantnu tržišnu cijenu /

Nakon pregledavanja prednosti i nedostataka očito je da se sve više naginjemo pasivnoj gradnji. Činjenica jest da zgrade ne gradimo samo za vlastite potrebe, nego i za buduće generacije.

Pasivna-hisa-pasivna-gradnja

Pasivna kuća (izvor: Lumar)

Možemo reći da je pasivna gradnja standard za budućnost, koji ostvarujemo već danas. Odluka o gradnji objekta je dugoročna odluka koja ne utječe samo na nas, nego i na generacije iza nas.

 

Certificirana pasivna zgrada …

Pasivna zgrada mora ispunjavati zahtjeve pasivne gradnje da bismo dobili službeni certifikat pasivne kuće. Te norme je u EU definirao Passivhaus Institut iz njemačkog Darmstadta, koji je zbog svog znanja i pionirskog iskustva na području pasivne gradnje postao referentno certifikacijsko tijelo za dodjelu certifikata objektima.

Certificirana pasivna zgrada mora ispunjavati sljedeće kriterije:

  • zahtjev za energijom za grijanje treba biti manji od 15 kWh/m²a(za prostorije u kojima boravimo) – ili snaga grijanja manja od 10 W/m²,
  • potrošnja primarne energije ne smije prelaziti 120 kWh/m²a,
  • postignuta zrakotijesnost treba biti barem N50 = 0,6/h.

Donji graf prikazuje kamo se pasivna gradnja uvrštava s obzirom na ostale tipove gradnje – s obzirom na potrošnju energije:

Pasivna gradnja - Raba specificne letne toplote za ogrevanje hise

Potrošnja specifične godišnje topline za grijanje kuće

Pasivna gradnja je veliki korak naprijed u smislu potrošnje primarnih energetskih izvora te je dobra, odnosno važna osnova za sljedeće koncepcije gradnje – nulta i plus energetska kuća.

 

Tehnologije za pasivnu gradnju …

Da bismo postigli pasivnu gradnju potrebno je aplicirati sljedeće tehnologije odnosno mjere na različitim tehničkim područjima gradnje, i to:

  • pasivni solarni dobicitrebaju pokrivati 40% potrebne energije za grijanje,
  • reguliran dotok svježeg zraka s povratkom topline iznad 75% i mogućnošću predgrijavanja svježeg zraka toplinom iz zemlje,
  • smanjenje potrošnje električne energije korištenjem štedljivih kućanskih aparata i žarulja do 50%,
  • zadovoljavanje drugih energetskih potreba (za grijanje, hlađenje, toplu vodu i struju) energijom iz obnovljivih izvora energije.

Sa stajališta građevinske fizike potrebne su sljedeće vrijednosti za toplinsku prijelaznost (Umax) elemenata ovojnice zgrade:

  • vanjski zidovi i zidovi prema negrijanom potkrovlju ≤ 0,12 W/m2K(približno 30 – 40 cm izolacije),
  • strop iznad negrijanog podruma≤ 0,20 W/m2K,
  • vanjski zidovi i strop prema terenu ≤ 0,20 W/m2K,
  • kosi krov iznad grijanog potkrovlja ≤ 0,10 W/m2K,pod na terenu kod podnog grijanja ≤ 0,20 W/m2K,
  • prozori (staklo i okvir) ≤ 0,8 W/m2K(trostruko toplinsko ostakljenje).

Pasivna gradnja zahtjeva detaljno planiranjeizvedbu i kontrolu na svim područjima gradnje. Važna je usklađenost između arhitekta i projektanta strojnih i elektro instalacija.

 

Optimalna investicija 

Razumljivo jest da ima svaki investitor dostupna ograničena sredstva za investiciju. Upravo ovdje je potrebno prihvatiti najtežu odluku i u gradnju investirati nešto više. Ako smo svjesni da su  troškovi održavanja pasivne kuće za sljedećih 20 – 25 godina puno niži, odluka je puno jednostavnija. Pasivna gradnja je u cijelom životnom razdoblju najjeftinija jer sredstva koja bismo kod standardne gradnje plaćali za potrošenu energiju preusmjerimo u otplaćivanje nekoliko skuplje investicije. Nakon otplaćene investicije ista postaje 100-postotna ušteda koja godinama donosi korist.

Smatramo da uz široku ponudu tipskih pasivnih kuća, uz detaljno razmatranje što stvarno trebate i koji financijski instrumenti su dostupni za takvu gradnju (subvencije EKO fonda), možete ostvariti svoju pasivnu gradnju o kojoj ste oduvijek sanjali.

Slijedi glavno pitanje:

“Kako provesti investiciju da bismo došli do pasivno građenog objekta?”

smanjiti_reciklirati_ponovno upotrijebiti

 

 

 


Slikovni izvori:

Slika: Pasivna kuća (Izvor: Lumar)

Slika: Potrošnja specifične godišnje topline za grijanje kuće (Izvor: http://www.gi-zrmk.si)

Slika: Pasivna gradnja (izvor: Wicker Paradise via Foter.com / CC BY)

Zadnji članki